Kalcij je najzastupljeniji mineral u organizmu i jedan
od najvažnijih. Organizam ga treba kako bi izgradio i obnovio kosti i zube, a
pomaže i živčanom sustavu, omogućava kontrakciju mišića, zgrušava krv i
omogućava pravilnu funkciju srca.
Gotovo 98%
kalcija u tijelu prosječno odrasle osobe nalazi se u kostima, 1% u zubima a
ostatak u krvi, izvanstaničnim tekućinama i u stanicama u kojima je sučimbenik
velikog broja encima. Kalcij pomaže u zgrušavanju krvi, aktivirajući protein
fibrin i zajedno s magnezijem sudjeluje u regulaciji otkucaja srca, tonusa
mišića, kontrakciji mišića i radu živaca.
Funkcija kalcija
Unutar zubi i kostiju kalcij podupire njhovu strukturu i održava njihovu funkciju. Kalcij je potreban za kontrakciju mišića i krvnih žila te izlučivanje hormona i enzima i slanje poruke kroz živčani sustav.
Unutar zubi i kostiju kalcij podupire njhovu strukturu i održava njihovu funkciju. Kalcij je potreban za kontrakciju mišića i krvnih žila te izlučivanje hormona i enzima i slanje poruke kroz živčani sustav.
Kost se
stalno mijenja tako da je održavanje adekvatne razine kalcija ključna za pomoć
pri formiranju nove kosti. Ravnoteža između raspada kostiju i rasta kostiju
mijenja se kako ljudi stare. Tijekom djetinjstva veći je postotak rasta kostiju
nego raspada kostiju. U zreloj dobi taj se proces gotovo uravnotežava. Kako
starimo, raspad kostiju premašuje rast kostiju. To može rezultirati gubitkom
koštane strukture što pak povećava opasnost od osteoporoze.
Dnevne potrebe
Trenutna
preporučena dnevna doza kalcija (EU RDA) za odrasle je 800 mg. Dostatan unos
kalcija u djetinjstvu i adolescenciji smatra se jednim od najvažnijih čimbenika
za stabilnost kostiju tijekom života. Istraživanja u Europi pokazuju da kod
ljudi u nekim regijama uključujući djecu
i adolescente, ali i starije osobe postoji graničan ili nedostatan unos
kalcija. Ne preporučuje se unos više od 2500 mg kalcija dnevno, osim ako je
lječnik tako propisao.
Izvori kalcija
Neki
prehrambeni činbenici mogu smanjiti apsorbciju kalcija, poput hrane koja sadrži
mnogo oksalne kiseline (špinat, rabarbara, čokolada) koja može ometati
apsorbciju kalcija stvaranjem netopivih soli u probavnim organima. Fitati
(fitinska kiselina), koji se nalaze u cjelovitim proizvodima, hrani bogatoj
vlaknima, prevelikoj količini kofeina iz kave, coca-coli i čaju također mogu
smanjiti apsorbciju kalcija i drugih minerala.

Izvori kalcija - tablica
Tip
|
Izvor
|
Mliječni
|
Mlijeko, jogurt, sir
|
Biljni
|
Brokula, lisnati kelj, kupus
|
Ostali
|
Sok, suhe žitarice, proizvodi od soje
|
Nema komentara:
Objavi komentar