U prošlim generacijama ljudi su jeli dovoljno biološkog voća, povrća i žitarica, tako da je bila koliko toliko osigurana opskrba vitaminima. Danas, s industrijskom preradom, kvaliteta većine živežnih namirnica je jako pala. Osim toga se, prilkom industrijske prerade i ostali vitalni sastojci unište. Ujedno su se prehrambene navike u nekoliko zadnjih desetljeća pogoršale. Koza, naprimjer, dnevno proizvede 15.000 mg vlastitog vitamina C. Čovjek bi po tome trebao dnevno popiti oko 300 čaša naranđinog soka.
Iako s prehranom primamo sve manje vitamina, baš danas trebamo posebno mnogo vitamina. Dokazano je, da onečišćenje okoliša kao što su dimni plinovi i otrovi, elektrosmog i radioaktivnost vode k povećanim potrebama organizma po vitaminima koji nastoji na taj način smanjiti štetu. Tako naprimjer slobodni radikali iz okoliša-posebno iz dima cigareta uzrokuju oksidaciju stjenka žila i tako ubrzava ateriosklerostičke naslage. Vitamin C, Vitamin E, betakaroten i drugi vitamini smatraju se najučinkovitijim antioksidantima, koji mogu otkloniti štetu. Vitamin D pomaže kod odstranjivnja vapnenastih naslaga na stjenkama arterija.
Iz navedenih razloga morali bi uzimati dadatne vitaminske preparate, jer prirodnim putem teško da možemo osigurati potrebne vitamine, iako se zdravo hranimo. U tom pogledu Amerika može Europi služiti kao uzor: od kada se potrošnja C vitamina u USA zadnjih trideset godina udvostručila, srčani infarkti i moždana kap, kao uzrok smrti, pao je za 50%. Svaki drugi Amerikanac redovito uzima vitaminske preparate.
U Europi takvih korisnika je jedva 5%. Primjereno navednom je vrlo visoka stopa smrtnosti uzrokovana bolestima srca i krvožilnog sustava (najčešći uzrok smrti) U istočnoj Europi postotak smrtnosti je još veći.
