IMUNOLOŠKI SUSTAV I PREHRANA
Osnovna
funkcija imunološkog sustava je da otkriva i eliminira iz organizma sve tvari
koje prepozna kao strane. Funkcije imunološkog sustva odigravaju se u svim
tkivima i organima. To su u prvom redu stanice krvi, tkivni makrofagi iz
crijeva, slezena i limfni čvorovi. Štetna tvar (antigen) u organizmu dovodi do
stvaranja obrambenih antitijela. Antigen je svaka supstanca koja je u stanju izazvati
imuni odgovor. Štetne tvari se dijele na vanjske (egzoantigeni) koji najčešće dovode
do alergija i unutarnji (endoantigeni) koji dovode do autoimunih bolesti.
VANJSKI
ANTIGENI SU NAJČEŠĆE:
1. Infektivni: bakterije, virusi,
gljivice
2. Inhalatorni: pelud trava, cvijeća i
drveća, prašina, perje, zagađenja iz zraka (ispušni plinovi)
3. Nutritivni alergeni: jaja,riba,
jagode
4. Neki lijekovi, toksini nakon uboda
kukaca, kozmetički preparati i sl.
Ljekovi mogu
dovesti do promijenjenog imunološkog odgovora-alergijskih reakcija, najčešće
kod djece (neodgovarajući imunološki odgovori) i kod kroničnih bolesnika budući
da je kod kroničnih bolesti (primjerice jetra i bubrega) detoksikacija
organizma (eliminacije štetnih tvari) usporena i metabolizam lijeka je
promijenjen, pa se lijek duže zadržava u organizmu.
Kao reakciju i odgovor na štetnu tvar u organizmu
se stvaraju antitijela imunoglobulini i specifični mali limfociti.
UNUTARNJI
ANTIGENI
su vlastite stanice i tkiva
koje imunološki sustav ne prepoznaje kao vlastito tkivo nego se na njih
stvaraju antitijela pa se javljaju autoimune bolesti. Jedan od primjera je
kronična upala štitne žlijezde (Thyreoiditis Hashimoto).
Imunološki
sustav sa svojim specifičnim stanicama vrši funkciju „dežurnog policajca“ u
organizmu. U varijanti kad je on oslabljen (nedovoljan broj, pokretljivost i
fagocitna sposobnost imunoloških stanica), organizam je podložan raznim
bolestima, a štetne tvari ostaju duže u organizmu.
